HomeEnergetikaGeotermalna energija u Hrvatskoj

Geotermalna energija u Hrvatskoj

Iako Hrvatska ima velik broj geotermalnih izvora o čemu najbolje svjedoče dokazi o njihovom korištenju još u rimsko doma, o čemu svjedoči arheološko nalazište Aquae Iasae u blizini današnjih Varaždinskim toplica, o korištenju geotermalne energije, pogotovo za proizvodnju električne i toplinske energije u današnje se vrijeme u Hrvatskoj vrlo malo govori.

Saznavši da Regionalna energetska agencija Sjever provodi europski projekt GeoSEE čiji je jedan od ciljeva ispitati potencijal korištenja geotermalne energije na njenom području djelovanja, odlučili smo njihovog predstavnika Ivana Sokolovića zamoliti za da nam odgovori na nekoliko pitanja na tu temu.

ZE: Sudeći prema broju toplica i lječilišta koja postoje u kopnenom dijelu Hrvatske, Sloveniji i Mađarskoj, u široj regiji postoji veći broj geotermalnih izvora. Postavlja se pitanje zašto se geotermalna energija kod nas ne koriste za dobivanje električne i toplinske energije kao primjerice na Islandu ili u Kaliforniji?

U kopnenom dijelu Hrvatske postoji značajan broj geotermalnih nalazišta, no većina njih zbog svoje izdašnosti do sada nije bila iskorištavana u svrhu proizvodnje električne energije. Geotermalna energija u Hrvatskoj do sada se iskorištava samo kao ljekoviti izvori mineralne vode, na kojima su nastale brojne toplice i lječilišta. Iako je geotermalni potencijal Hrvatske procijenjen na čak 812 MW toplinske i 46 MW električne energije, temperature vode kod većine geotermalnih izvora je ispod 65 °C zbog čega nisu pogodni za proizvodnju električne energije. Prema dosadašnjim istraživanjima, od tridesetak važnijih geotermalnih nalazišta, samo manji broj se može okarakterizirati pogodnima za proizvodnju električne energije, budući da temperatura vode koja izvire često prelazi 120 °C.

Iako se potencijalna ležišta geotermalnih izvora za energetske svrhe u Hrvatskoj istražuju još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, primjena geotermalne energije nije daleko odmakla. Kakva je perspektiva primjene nisko temperaturnih geotermalnih sustava?

Kao što je i ranije spomenuto, geotermalni potencijal Hrvatske prije svega se odnosi na kontinentalni dio zemlje u kojem se nalazi velika većina nalazišta. Ukoliko govorimo o dostupnosti prirodnih resursa, potencijal nije zanemariv, no njihovo iskorištavanje se u prije svega ograničavaju brojne barijere na područja legislative i sam rizika zbog velikih početnih ulaganja potrebnih za istraživanje nalazišta.

Iako se geotermalni potencijal u hrvatskoj istražuje još od sedamdesetih godina, na većini nalazišta potrebna su dodatna istraživanja kojima bi se utvrdio proizvodni potencijal same bušotine. Proces istraživanja geotermalne bušotine iznimno je skup i dugotrajan proces koji ne garantira povrat investicije s obzirom na to da se karakteristike bušotine tek istražuju. Dodatan rizik predstavlja i nepovoljan zakonodavni okvir unutar kojeg se primjerice investitoru koji je proveo istraživanje bušotine ne osigurava pravo na njeno iskorištavanje.

Rezimirano, prirodni potencijal postoji, no potrebne su izmjene zakonodavstva kako bi se smanjio rizik ulaganja u ionako poprilično rizično područje.

U praksi korištenja obnovljivih izvora energije sve se više susrećemo s korištenjem dvaju obnovljivih izvora kao što je primjerice korištenje energije sunca i vjetra na istoj lokaciji. Može li se takav pristup primijeniti i s korištenjem geotermalne energije i koji oblici obnovljivih izvora su najpogodniji?

U pravilu jedini način za iskorištavanje niskotemperaturnih geotermalnih izvora u svrhu proizvodnje električne energije je njihovo kombiniranje sa dodatnim izvorom topline. Naravno, tada više ne govorimo o geotermalnim nego o hibridnim geotermalnim postrojenjima koja u procesu kogeneracije koriste dva izvora energije. S obzirom na to da je geotermalna energija obnovljiv izvor energije, dogrijavanje fluida obavlja se pomoću obnovljivog izvora poput biomase, bioplina ili solara, ovisno o tome može li se taj izvor na tom području iskoristiti. Studije koje smo proveli u sklopu projekta GeoSEE, pokazale su da je biomasa najpovoljniji dodatni izvor topline u Koprivničko – križevačkoj županiji.

U sklopu projekta GeoSEE, u kojem REA Sjever sudjeluje kao partner, obrađuje se potencijal korištenja hibridnih geotermalnih sustava. Postoje li konkretne lokacije na kojima se ispitivao potencijal korištenja i kakvi su rezultati ispitivanja?

U sklopu projekta analizira se nekoliko lokacija iz svake od zemalja – partnera, a s područja Hrvatske odabrani su Križevci i Molve. Na odabranim lokacijama u sklopu projekta provedene su tehničke i ekonomske studije čiji je glavni cilj procjena izvedivosti niskotemperaturnih geotermalnih hibridnih postrojenja.

Kakvu bi korist imali građani Križevaca i okolice, odnosno stanovnici Općine Molve od izgradnje hibridnog geotermalnog postrojenja? Uklapa li se gradnja ovakve vrste postrojenja u planove energetskog i ekonomskog razvoja u regiji?

Prednosti izgradnje takvog postrojenja su mnoge, počevši od potencijalno niže cijene toplinske energije pa sve do otvaranja novih radnih mjesta za lokalno stanovništvo te smanjenja emisija štetnih plinova. Također, novo postrojenje omogućilo bi smanjenje energetske ovisnosti jer prema izvedenim studijama proizvodnja novog postrojenja može pokriti dio energetskih potreba obližnjih potrošača. Naravno, ukoliko bi lokalna zajednica financijski sudjelovala u izgradnje elektrane, budžet grada ili općine bi imao koristi od prodaje električne energije po povlaštenoj cijeni koja trenutno iznosi 1,20 kn/kWh za geotermalne elektrane snage do 1 MW.

Potencijal korištenja proizvedene električne energije iz ove vrste postrojenja je uglavnom jasan za što postoje poticaji, no postavlja se pitanje na koji način se može iskoristiti toplinska energija iz hibridnih geotermalnih postrojenja i na području Križevaca i na području Općine Molve?

Odabrane lokacije, Križevci i Molve, prvenstveno se razlikuju po dostupnim obližnjim potrošačima toplinske energije. S tog aspekta bušotina u Križevcima daleko je atraktivnija od one u Molvama s obzirom na to da se nalazi praktički u centru Grada i okružena je gospodarskim učilištem, tri škole, sportskom dvoranom i gradskim bazenima kao potencijalnim potrošačima. Bušotina u Molvama nalazi se na periferiji naselja, a potencijalni potrošači, primjerice staklenici za uzgoj povrća, trebali bi biti izgrađeni.

Kolika je očekivana instalirana snaga niskotemperaturnih geotermalnih postrojenja na navedenim lokacijama i kolika je vrijednost investicije u jedno takvo postrojenje?

S obzirom na karakteristike bušotina i dostupnost sekundarnih resursa (biomase), predviđeni kapacitet za Križevce iznosi oko 1,45 MW toplinske i 290 kW električne energije, dok za Molve isti iznosi 1 MW toplinske i 200 kW električne energije. Troškovi izgradnje postrojenja koji uključuju izgradnju elektrane, bušenje povratne bušotine i izgradnju infrastrukture za distribuciju topline i električne energije iznosi između 3 i 4 milijuna eura, ovisno o izvedbi i lokaciji.

Koliko je gradnja ovakvih postrojenja u interesu lokalnih vlasti i zajednice?

Temeljem dosadašnjeg iskustva možemo reći da su lokalne vlasti u pravilu zainteresirane za provedbu takvih projekata, no u nedostatku financijskih sredstava oni ostaju na razini ranije provedenih studija. Smatramo da se interes lokalne zajednice može povećati upravo kroz projekte poput GeoSEE-a, čiji je sporedni cilj diseminacija ideje o iskorištavanju niskotemperaturnih geotermalnih izvora.

U usporedbi s drugim izvorima energije o korištenju geotermalne energije u Hrvatskoj se jako malo govori. Koje su prepreke korištenju geotermalne energije u Hrvatskoj?

Kao što je i ranije spomenuto, glavni problemi vezani su uz zakonodavstvo, veličinu početne investicije i rizike koji proizlaze iz nemogućnosti predviđanja karakteristika bušotine. Postupak izgradnje hibridne geotermalne elektrane počinje procesom istraživanja karakteristika bušotine, čemu prethodi ishođenje potrebnih dozvola. Iako se količina potrebne dokumentacije u Hrvatskoj ne razlikuje od drugih zemalja JI Europe, tromost državnog aparata uvelike usporava proces istih i time obeshrabruje investitore za ulaganje u takva postrojenja.

Geotermalni izvori smatraju se jednim od najrizičnijih oblika investicije u području energetike s obzirom na to da se cijena prosječne bušotine kreće milijun eura za područje promatrano u sklopu projekta. Iako postoji relativno velik broj studija na temelju kojih se može okvirno ocijeniti potencijal bušotine, prije izgradnje postrojenja vrlo često je potrebno provesti dodatna istraživanja čiji rezultati mogu opovrgnuti inicijalne pretpostavke.

Na koji način se navedeni problemi mogu riješiti?

S obzirom na to da je većina prethodno navedenih problema tehničke naravi, fokus na otklanjanje barijera mora biti usmjeren prema državnom aparatu i suradnji sa lokalnom / regionalnom zajednicom. Gledajući s aspekta investitora, volja za suradnjom često može biti presudan faktor u odabiru lokacije u koju će investirati, pri čemu pomoć u ishođenju dozvola i ubrzanju legislativnih procedura može uvelike utjecati. Investitor želi pomoć, potrebno ju je osigurati.

Unatoč tome što je biomasa obnovljiv izvor energije, loša komunikacija s lokalnom zajednicom i interesi lokalnih struktura vlasti uspjeli su osujetiti gradnju BE TO Velika Gorica. Kakva je percepcija prema korištenju biomase i postoji li bojazan da bi lokalni interesi mogli spriječiti gradnju postrojenja?

BE TO Velika Gorica odličan je primjer loše komunikacije s lokalnim stanovništvom i u tom pogledu se često spominje kao primjer loše prakse. Kako slična sudbina ne bi zadesila Križevce, Molve ili neku drugu lokaciju u zemljama – partnerima, tokom projekta provedeno je nekoliko kampanja za podizanje svijesti lokalnog stanovništva i lokalne ili regionalne samouprave. Cilj provedenih kampanja je upoznavanje šire javnosti sa niskotemperaturnim geotermalnim hibridnim elektranama, njihovim manama i prednostima, a one ujedno i služe kao aparat za istraživanje javnog mnijenja. Širenju svijesti o hibridnim geotermalnim elektranama pomogao nam je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović svojim posjetom štandu tokom prošle kampanje.

izvor: zelenaenergija.org

 
Vezane vijesti

HNB tečajna lista


Današnji tečaj kune
25.09.2017
Srednji
CHF CHF
1
6,436014
GBP GBP
1
8,451861
USD USD
1
6,231653
EUR EUR
1
7,477361
Free business joomla templates

Ova web stranica koristi kolačiće (Cookies). Daljnjom uporabom ovog web-mjesta, pristajete na naše korištenje kolačića. Saznajte vise ovdje.

Prihvacam cookies sa ove stranice.

EU Cookie Directive Module Information