HomeEnergetikaObnovljivi izvori energije mogli bi donijeti 80.000 novih radnih mjesta

Obnovljivi izvori energije mogli bi donijeti 80.000 novih radnih mjesta

Usklađena sredotočenost na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije mogla bi dovesti do stvaranja 80.000 novih "zelenih radnih mjesta" i istovremeno pomoći pri ispunjavanju obveza Hrvatske vezano za klimatske promjene, rečeno je na predstavljanju Okvira za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Predstavljanje su organizirali Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), čije je istraživanje pokazalo da je niskougljični razvoj dio rješenja i za nezaposlenost u Hrvatskoj. Nedostatak sredstava, tvrde u UNDP-u, nije opravdanje, jer Hrvatska u ovom trenutku troši 5-6 posto BDP-a na poticaje za uvoz fosilnih goriva. Ta bi se sredstva mogla preusmjeriti u razvoj obnovljivih izvora energije kojima Hrvatska obiluje.

Strategija konkurentnog niskougljičnog razvoja traži korjenite promjene u društvenom i gospodarskom pogledu u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova uz maksimalnu dobrobit po društvo, gospodarstvo i okoliš. U oblikovanju Strategije, tijekom 2012. godine više od 200 stručnjaka podijelilo je svoja razmišljanja i aktivno sudjelovalo na sedam sektorskih radionica i dva nacionalna savjetovanja. Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja, pripremljen uz podršku UNDP-a, iskoristit će se kao podloga za razvoj Strategije niskougljičnog razvoja, s određenim sektorskim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050. godine.

Hrvatska se obavezala izraditi Strategiju niskougljičnog razvoja kao dio obveze prema Europskoj uniji i Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koja potiče države da pripreme niskougljične strategije razvoja te ukazuje da klimatske promjene zahtijevaju izradu dugoročnih strategija u duhu održivog razvoja. Radi se o strategiji razvoja s ciljem razdvajanja gospodarskog rasta od iscrpljenja ograničenih prirodnih resursa. I dok je naglasak na smanjenju emisija stakleničkih plinova, dalekosežniji je cilj izraditi planove za razvoj koji uzimaju u obzir međusobnu ovisnost ljudi i prirode.

„Hrvatska u svom razvoju želi trostruku dobit: ekonomski rast, društveni razvoj i očuvan okoliš. Strategija niskougljičnog razvoja vodi nas bliže tom cilju," rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, te dodao da je ideja o nužnosti kompromisa između zaštite okoliša i gospodarskog razvoja pogrešna te da zaštita okoliša i rad na ublažavanju klimatskih promjena mogu biti generatori gospodarskog rasta i zalog zelene budućnosti.

Temeljni element Strategije je promjena u obrascima ponašanja, na osobnoj, korporativnoj i društvenoj razini. Kako bismo postigli održivi razvoj, koji u svojoj suštini ne sadrži rast koji se temelji isključivo na rastu materijalne potrošnje, promjene će se morati uvoditi na dvije razine: prva razina su temeljite promjene okvira u kojima poslujemo, živimo i stvaramo, a druga razina je poticanje promjena ponašanja pojedinaca jer jedino tako je moguće stvoriti preduvjete za održivi razvoj.

„Kroz naše projekte mislim da smo već dokazali da Hrvatska posjeduje sve preduvjete da postane globalnim pionirom u pogledu obnovljive energije, energetske učinkovitosti i "zelenih radnih mjesta" u turizmu i poljoprivredi," naglasila je stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton. „Hrvatska već može uživati koristi od onoga što u UNDP-u nazivamo "trostruka dobit": zelena rješenja koja promiču razvoj i društvenu jednakost te istovremeno rješavaju neodloživa okolišna pitanja."

Provedene sektorske konzultacije i analize prednosti, slabosti, prilika i prijetnji pokazale su da prirodne prednosti Hrvatske trebaju biti snažan 'vjetar u leđa' u tranziciji prema konkurentnom niskougljičnom razvoju. Na izradi i provedbi Strategije nastavit će se raditi kroz podršku regionalnog projekta financiranog sredstvima EU-a, a izrada će postati i obveza za države članice prema novom prijedlogu europske Uredbe o mehanizmima za praćenje stakleničkih plinova.

Kako bi se porast globalne temperature zadržao unutar 2°C potrebno je drastično smanjenje emisije stakleničkih plinova, u razvijenim državama za 80-95 posto do 2050. godine u odnosu na 1990. Smanjenje emisije stakleničkih plinova je izazov, ali i velika prilika za otvaranje novih radnih mjesta, pokretanje investicija, zelene poslove, povećanje konkurentnosti i poticaj za trajni gospodarski rast.

izvor: privredni.hr

 
Vezane vijesti

HNB tečajna lista


Današnji tečaj kune
25.09.2017
Srednji
CHF CHF
1
6,436014
GBP GBP
1
8,451861
USD USD
1
6,231653
EUR EUR
1
7,477361
Free business joomla templates

Ova web stranica koristi kolačiće (Cookies). Daljnjom uporabom ovog web-mjesta, pristajete na naše korištenje kolačića. Saznajte vise ovdje.

Prihvacam cookies sa ove stranice.

EU Cookie Directive Module Information