HomeEnergetikaEnergetska neovisnost Danske

Energetska neovisnost Danske

Danska je jedna od zemalja s izrazitom željom da postane energetski neovisna, te da do 2050. godine u potpunosti koristi samo obnovljive izvore energije. Danska svoju energiju ne uvozi još od 1999. godine, no 2005. godine proizvodnja nafte i plina iz Sjevernog mora dosegnula je svoj vrhunac.

Prema podacima iz 2007. godine Danska će vlastitom proizvodnjom moći zadovoljiti isporuke nafte i plina još slijedećih 12 godina, nakon čega bi, ukoliko se potrošnja energenata ne promijeni, trebala početi uvoziti fosilna goriva.

U posljednjih nekoliko godina prirodni plin i obnovljivi izvori energije polako izbacuju iz primarne upotrebe kruta goriva i naftu; obnovljivi izvori energije u Danskoj bilježe konstantan značajan rast u udjelu primarnog energenta, te su iznad prosjeka Europske Unije kada je riječ o njihovom udjelu u elektroenergetskom miksu. Vrlo značajnu ulogu ima energija iz energije vjetra, gdje je Danska vodeća zemlja prema instaliranoj snazi po stanovniku, a njezina industrija energijom vjetra izvozi oko 1/3 udjela na ukupnom svjetskom tržištu.

Jedna od najvažnijih prednosti Danske, koja joj uvelike pomaže ostvariti ciljeve za 2050. godinu, nalazi se u činjenici da ima najnižu potrošnju energije po jedinici BDP-a u Europskoj Uniji i najveći doprinos obnovljivih izvora u elektroenergetski miks. Tako je od 1980. do 2007. godine BDP porastao za 78%, dok je primarna energetska potrošnja porasla samo za 7.4%, a emisije CO2 smanjene su za 20.5% po stanovniku. Za ovakva drastična smanjenja zaslužna je ispravna politika koja je poticala mjere štednje energije i uvođenje obnovljivih izvora energije, a uvelike je pomogao i pozitivan stav prema novim energentima, pa se tako gotovo sve velike elektrane nalaze u blizini velikih gradova.

Ciljevi

U ožujku 2012. godine u Danskoj je donesen novi energetski sporazum, koji sadrži niz inicijativa koje bi elektroenergetski i prijevozni sektor trebale približiti cilju o potpunom korištenju obnovljivih izvora do 2050. godine. To podrazumijeva značajne investicije u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore i elektroenergetski sustav do 2020. godine, dok su ciljevi za istu godinu smanjenje potrošnje energije za 12% u odnosu na 2006. godinu, udio od oko 50% energije iz energije vjetra u elektroenergetskoj potrošnji, te više od 35% obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj potrošnji.

Veliki naglasak u sporazumu je stavljen na smanjenje potrošnje energije, pa se tako očekuje da će potrošnja u 2020. godini biti 7% manja od potrošnje u 2010. godini. Elektroenergetske kompanije moraju zadovoljiti sve zahtjeve za uštedom energije, a u razdoblju između 2013. i 2014. godine moraju povećati svoj napredak za 75% u odnosu na razdoblje između 2010. i 2012. godine, te za 100% u razdoblju između 2015. i 2020. godine. Po tom pitanju, očekuje se i razvoj strategije za renovaciju i energetsko poboljšanje svih zgrada u Danskoj.

Energija vjetra najzastupljeniji je obnovljivi izvor u danskom energetskom miksu, pa je tako prošle godine njezin udio iznosio 25%. Upravo zbog toga pridaje mu se najviše važnosti i većina ciljeva za 2020., odnosno 2050. godinu, vezana je za ovaj energent. Tako će do 2020. godine 600 MW vjetroelektrana na moru biti postavljeno na lokaciji Kriegers Flak, a 400 MW na lokaciji Horns Rev; dodatnih 500 MW biti će postavljeno u blizini obale prije 2020. godine. Nova strategija planiranja potaknuti će razvoj vjetroagregata na kopnu s ukupnim kapacitetom od 1.800 MW do 2020. godine.

Kada je riječ o ostalim obnovljivim izvorima, Sunčevoj energiji, energiji valova, biomasi i geotermalnoj energiji, u razdoblju od 4 godine 100 milijuna danskih kruna (oko 13.5 milijuna eura) biti će uloženo u razvoj i upotrebu novih tehnologija obnovljivih izvora za elektroenergetsku potrošnju, a dodatnih 25 milijuna kruna u pokazne i ispitne centre za energiju valova.

Potrošnja energenata za grijanje postepeno će u potpunosti biti prebačena na obnovljive izvore energije, odnosno na biomasu, a 35 milijuna kruna biti će uloženo u promociju novih tehnologija geotermalne energije i toplinskih pumpi. Kada je riječ o grijanju u zgradama, od početka 2013. godine u novim je zabranjeno postavljanje bojlera na naftu i prirodni plin, dok će za postojeće zgrade to vrijediti od 2016. godine, a u razdoblju od 2012. do 2015. godine za promjenu u starim zagradama biti će uloženo 42 milijuna kruna.

Kada je riječ o potrošnji energije u industriji, odlučeno je da će za promociju energetski učinkovite upotrebe obnovljivih izvora u 2013. godini biti uloženo 250 milijuna kruna, a u razdoblju od 2014. do 2020. godine dodatnih 500 milijuna kruna.

Dugoročno gledano, prijevoznički sektor će se, prilikom prelaska sa fosilnih goriva na biogoriva i električnu energiju, suočiti sa najradikalnijim promjenama. Kako bi se taj prelazak olakšao, u planu je dodatna strategija, te ulaganje 70 milijuna kruna u postaje za punjenje električnih vozila, infrastrukturu za vozila na vodik, te infrastrukturu za transportna vozila koja će koristiti prirodni plin. Do 2020. godine u ukupnoj potrošnji goriva biti će 10% biogoriva.

Razvoj pametne mreže i centara za ispitivanje

Velika potrošnja električne energije u kombinaciji sa energijom vjetra nužno zahtijeva inteligentan energetski sustav, što zahtijeva izradu strategije razvoja pametnih mreža i spremnost na sudjelovanje svih elektroenergetskih kompanija, a strategija po ovom pitanju očekuje se uskoro.

Investicije u istraživanje i razvoj ključne su za stvaranje novih rješenja, ali i stvaranje novih radnih mjesta, pa će tako značajni napori biti uloženi u razvoj ispitnih i pokaznih centara, razvoj novih tehnologija i razvoj komercijalizacije tih tehnologija. Uz to, 9,5 milijuna kruna biti će uloženo u razvoj tehnologija koje će s energetski neovisnog otoka Samsø u potpunosti ukloniti fosilna goriva, koja se trenutno koriste u manjoj mjeri još samo u sektoru prijevoza.

Nakon što smo pisali o neovisnom danskom otoku i neovisnoj danskoj regiji, moguće je zaključiti kako Danska ima velike planove i ambicije, ali i konkretne smjernice kako ih ostvariti do 2020., odnosno 2050. godine. S obzirom da je jedna od najbogatijih zemalja u Europi, praćenje smjernica, daljnje ulaganje i dostizanje ciljeva ne bi joj trebali predstavljati nikakav problem; a svojim primjerom ulaganja u obnovljive izvore energije, koja traju već dugi niz godina, svakako bi trebala biti primjer drugim europskim zemljama, i razvijenima, ali i onima u razvoju. Jer Danska je svoj životni standard u tom razdoblju samo povećala.

Izvor: znanost.geek.hr

 
Vezane vijesti

HNB tečajna lista


Današnji tečaj kune
21.11.2017
Srednji
CHF CHF
1
6,484154
GBP GBP
1
8,501656
USD USD
1
6,414834
EUR EUR
1
7,560523
Free business joomla templates

Ova web stranica koristi kolačiće (Cookies). Daljnjom uporabom ovog web-mjesta, pristajete na naše korištenje kolačića. Saznajte vise ovdje.

Prihvacam cookies sa ove stranice.

EU Cookie Directive Module Information