HomeEkonomijaZakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

Cinotti tim donosi tekst o pregledu nacrta novog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Naglašavaju da je Zakon još uvijek u saborskoj proceduri, te da se njegovo stupanje na snagu, prema najavi ministra Slavka Linića, očekuje 1. listopada 2012. godine.

Zašto se krenulo u proceduru donošenja ovog zakona?

Ocjena trenutnog stanja likvidnosti u RH je u najmanju ruku zabrinjavajuća. Prema podacima FINE sa stanjem na dan 30. travnja 2012. ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje iznosi 43,47 milijardi kuna, a od ukupno 72.401 blokiranih poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, duže od 360 dana, bilo je ukupno 55.131 poslovnih subjekata.

Kako dugotrajne blokade računa poslovnih subjekata generiraju unutarnji nenaplativi dug u državi i stvaraju vrlo negativne posljedice na funkcioniranje cjelokupnog gospodarstva dolazi se do zaključka da je neophodno zaustavljanje takve prakse.

Kakva je efikasnost stečajnog postupka u Republici Hrvatskoj?

Prema studiji Svjetske banke „Doing Business", u kategoriji brzine i lakoće provođenja stečajnog postupka, Hrvatska zauzima 94. mjesto (od ukupno 183 zemlje) , Albanija je 64., Mađarska 66., Slovačka 35. Hrvatska je gora i od prosjeka zemalja Istočne Europe i Centralne Azije.

Studija kaže da se kod nas naplati samo oko 30% potraživanja.

Sve do sada navedeno dovelo je hrvatsku Vladu do saznanja o potrebi donošenja konkretnih promjena koje bi popravile postojeću situaciju. Vladino rješenje po ovom pitanju je upravo novi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

Ciljevi zakonskog prijedloga

Konačni ciljevi ovog prijedloga zakona su da poduzetnik opstaje i nastavlja s djelatnošću i poslovanjem nakon restrukturiranja i to bez tereta insolventnosti i/ili prezaduženosti. Na taj način bi se zadržala radna mjesta koja bi generirala prihode za radnike i za njihove obitelji pa sukladno tome i plaćanje poreza i drugih davanja koje omogućuju funkcioniranje lokalnoj i središnjoj državi.

Temeljna pravila financijskog poslovanja poduzetnika

Zakonom se definiraju temeljne obveze poduzetnika, odnosno Uprave i Nadzornog odbora koji moraju voditi poslove društva na način da je društvo u svakom trenutku likvidno i solventno. Uz to mora se osigurati da se obveze društva ispunjavaju sukladno ugovorenim rokovima plaćanja propisanim ovim Zakonom.

Rokovi plaćanja između poduzetnika

Ugovorom među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana. Iznimno, može se ugovoriti i dulji rok ispunjenja novčane obveze u slučaju trgovačkog kredita, pod uvjetom da je dužnik novčane obveze izdao vjerovniku novčane obveze sredstvo osiguranja tražbine koje ima učinak ovršne isprave. Rok ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana.

Ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana

Rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava

Ugovorom između poduzetnika i osobe javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana. Iznimno, može se ugovoriti i duži rok ispunjenja novčane obveze, ali ne duži od 60 dana.

Ako ugovorom nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana. Navedeno podrazumijeva da će država i državne institucije sve svoje obveze podmirivati u roku od 30 (do maksimalno 60 dana). Kao izuzetak koji nije uključen u ovaj nacrt se navodi HZZO koji uslijed trenutnih rokova plaćanja (preko 365 dana) ne bi mogao podnijeti teret plaćanja u zakonskim rokovima.

Načelo likvidnosti

Poduzetnik je likvidan kada da je sposoban pravodobno ispunjavati dospjele novčane obveze.

Smatra se da je poduzetnik postao nelikvidan ako ne može u rokovima ispuniti novčane obveze vjerovnicima u iznosu višem od 20% obveza objavljenih u izvješću za prošlu financijsku godinu i ako više od 30 dana kasni sa isplatom plaća za radnike do visine minimalne plaće te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje mora obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.

Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje (plaće i naknade radnicima, operativni troškovi, PDV, trošarine, ostali porezi...). Poduzetnik je dužan u roku od 30 dana od nastanka nelikvidnosti poduzeti mjere financijskog restrukturiranja radi ponovnog uspostavljanja stanja likvidnosti.

Načelo solventnosti

Poduzetnik je solventan kada je trajno sposoban ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti).

Insolventnost nastaje kada poduzetnik: postane nesposoban za plaćanje i postane prezadužen. Smatra se da je poduzetnik nesposoban za plaćanje ako ima evidentirane neispunjene novčane obveze u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa.

Poduzetnik je prezadužen ako vrijednost njegove imovine ne pokriva postojeće obveze

Ukoliko poduzetim mjerama financijskog restrukturiranja izvan postupka predstečajne nagodbe poduzetnik ne može uspostaviti stanje likvidnosti i solventnosti, dužan je pokrenuti postupak predstečajne nagodbe.

Postupak predstečajne nagodbe

Dužnik u stanju nelikvidnosti ili insolventnosti mora predložiti otvaranje postupka predstečajne nagodbe. Do okončanja postupka predstečajne nagodbe nije dopušteno pokrenuti stečajni postupak, ali isto tako prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten, ako je nad dužnikom otvoren stečajni postupak.

Postupak predstečajne nagodbe provodi se sa ciljem da se dužniku koji je postao insolventan omogući financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan. Cilj je i da se vjerovnicima omoguće povoljniji uvjete naplate njihovih tražbina od onih uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak. Na kraju krajeva cilj je očuvati radna mjesta kojih ionako imamo premalo.

Predstečajna nagodba smatra se sklopljenom ako na nju dobrovoljno pristanu dužnik i vjerovnici čije tražbine iznose više od polovice vrijednosti tražbina svih vjerovnika.  Postupak predstečajne nagodbe je hitan i mora se dovršiti najkasnije u roku od 120 dana od dana njegovog otvaranja. Rješenjem o otvaranju postupka predstečajne nagodbe pozvat će se vjerovnici da u roku 30 dana prijave svoje tražbine.

Postupci ovrhe i osiguranja, koji su započeti prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, prekidaju se, a od dana objava rješenja o otvaranju postupka ne može se protiv dužnika dopustiti ovrha radi osiguranja, niti ovrha radi namirenja tražbina u pogledu kojih postoji ovršna isprava donesena do toga dana

Ako je postupak predstečajne nagodbe obustavljen, FINA je dužna podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, ukoliko postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka

Odgovornost za naknadu štete vjerovnicima i društvu

Član uprave ili nadzornog odbora odgovoran je za štetu vjerovnicima koji se nisu u potpunosti namirili u stečajnom postupku, ako je nad društvom pokrenut stečajni postupak, a uprava je propustila prije pokretanja stečajnog postupka pokrenuti postupak predstečajne nagodbe ili je postupala suprotno zabranama iz ovog Zakona.

Zaključak

Slaba likvidnost poslovnih subjekata jedan je od značajnih uzroka loše krvne gospodarstva RH. Jedan od glavnih generatora takve nelikvidnosti su osobe javnog prava, te fiktivna društva koja su generirala ogromne dugove.

Dosadašnja praksa je da nakon što poduzetnik postane trajno nesposoban plaćati pristigle obveze, nad njim se pokreće stečajni postupak koji kad završi rezultira gašenjem poslovnog subjekta. Novim Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi želi se toj lošoj praksi stati na kraj na način da i nakon što poduzetnik postane nelikvidan i nesolventan, preko restrukturiranja poslovanja podmiri svoje obveze prema vjerovnicima, te da nastavi poslovati. Na taj način očuvala bi se radna mjesta, te multiplikativno postigli pozitivni efekti na cjelokupno gospodarstvo.

Ideja i ciljevi Zakona su i više nego dobri, samo ostaje vidjeti kako će isti funkcionirati u praksi.

izvor: profitiraj.hr

 
Vezane vijesti

HNB tečajna lista


Današnji tečaj kune
24.11.2017
Srednji
CHF CHF
1
6,512765
GBP GBP
1
8,504870
USD USD
1
6,389602
EUR EUR
1
7,568484
Free business joomla templates

Ova web stranica koristi kolačiće (Cookies). Daljnjom uporabom ovog web-mjesta, pristajete na naše korištenje kolačića. Saznajte vise ovdje.

Prihvacam cookies sa ove stranice.

EU Cookie Directive Module Information