HomeEkonomijaBranko Grčić: Spašavat ćemo tvrtke koje imaju šanse, ostale će u stečaj

Branko Grčić: Spašavat ćemo tvrtke koje imaju šanse, ostale će u stečaj

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić zadnjih dana preuzeo je mnogo vidljiviju javnu ulogu nego ranije, kako bi se ispravio dojam o tome da HNS-ov Radimir Čačić diktira tempo rada Vlade. No, Grčić je istinski ekonomski strateg Milanovićeva tima, temeljne makroekonomske postavke su njegove, a kako se iz ovog razgovora vidi, i realizacija.

 

Našli smo vas nakon redovnog užeg kolegija s premijerom Milanovićem. Na čemu sada najviše radite? Dojam je da javnost malo zna o tome čime se vi konkretno sada bavite?

– Meni je žao da je moja tema na kojoj smo radili tri mjeseca »Projekt 200«, vrijednosti preko milijardu kuna, na neki način progutana od vijesti o povećanju cijena energenata prije desetak dana. Radi se o projektu koji će u 200 općina unaprijediti komunalnu i socijalnu infrastrukturu. Od milijardu kuna ulaganja ukupno, samo u ovoj godini bit će već isplaćeno preko 500 milijuna kuna. To su projekti sufinancirani od EIB-a. Dosad smo već odradili oko 60 posto nabava, sada uvodimo izvođače u posao, dok ćemo ostatak od 40 posto odraditi do kraja lipnja.

Kakav je financijski aranžman s EIB-om?

– Na svaku kunu EIB-a, državni proračun daje još jednu kunu plus PDV koji se poslije vrati, plus lokalna samouprava. Ugovor je uvijek tripartitni, a ulaganja pojedine općine ovise o njenoj razvijenosti, razvijenije participiraju same u većoj mjeri.

Koji su to sve projekti komunalne infrastrukture?

– Imamo široki spektar. Ove godine 36 škola i sportskih dvorana, 13 vrtića, 22 objekta druge društvene namjene popout domova kulture, vatrogasnih domova, ambulanti, oko 60 prometnica, 36 sustava vodoopskrbe, 21 sustav odvodnje, sanacije klizišta, uređenja trgova... Najvažnije: radi se o relativno jeftinim sredstvima EIB-a, a tu je i doprinos države u realizaciji projekata. Lokalne jedinice se pak snalaze na razne načine: ili uzmu kredit ili imaju sredstva u vlastitom proračunu.

Vaš Projekt 200 sličan je Čačićevom projektu »fasadizacije«. Radi se o velikim investicijama – ali, javnim novcem, koje bi trebale pratiti i privatne investicije. No, koliko vidimo, Slavko Linić je već nezadovoljan angažmanom privatnog kapitala... Tako da se sve svodi na to da se javni novac vrti ukrug?

– Dva su ključna efekta: jedan je da smo mi s našim projektom probudili barem 5.000 tisuća radnika u građevinskom sektoru i vezanoj industriji. To je izravni doprinos. Što se tiče JPP-a, to je sljedeći korak u kojem smo se koncentrirali na škole i gdje želimo riješiti neke društvene probleme kao što je jednosmjenska nastava, poboljšanje uvjeta školovanja djece i slično. No, želimo probuditi privatni sektor da i on sa svojim sredstvima ulazi u te projekte i na taj način smanjuje potrebu za klasičnim zaduživanjem države ili lokalne samouprave.

Neki ekonomski analitičari kritiziraju taj koncept državnog intervencionizma?

– Sad dolazimo na naš globalni koncept. Zapravo biste morali vidjeti tu »veliku sliku«, strategiju Vlade. Ova Vlada jednostavno nema izbora. Mi uporno ljudima pokušavamo reći da su u zadnje tri godine investicije pale za 33 posto u ovoj državi! I to više u privatnom i nešto manje u javnom sektoru. A investicije su naravno jedna od najvažnijih komponenti agregatne potrošnje. U tom vremenu tekuća potrošnja, i države i lokalne samouprave, držala se na određenoj razini, uz sve manje prostora za investicije koje imaju veći multiplikator. Stoga smo mi morali napraviti – preokret. Morali smo ostvariti uštede u tekućoj potrošnji i otvoriti prostor za investicije. Kad privatni sektor izgubi zamah, onda javni sektor mora biti stabilizator, on barem sprječava da se sve ne uruši... Taj fenomen se u makroekonomiji zove automatski stabilizator.

cjeloviti članak: novilist.hr

 
Vezane vijesti

HNB tečajna lista


Današnji tečaj kune
25.09.2017
Srednji
CHF CHF
1
6,436014
GBP GBP
1
8,451861
USD USD
1
6,231653
EUR EUR
1
7,477361
Free business joomla templates

Ova web stranica koristi kolačiće (Cookies). Daljnjom uporabom ovog web-mjesta, pristajete na naše korištenje kolačića. Saznajte vise ovdje.

Prihvacam cookies sa ove stranice.

EU Cookie Directive Module Information